{"id":1108,"date":"2013-08-01T11:23:26","date_gmt":"2013-08-01T11:23:26","guid":{"rendered":"https:\/\/zcprokuplje.rs\/?p=1108"},"modified":"2013-08-01T11:23:26","modified_gmt":"2013-08-01T11:23:26","slug":"preporuke-za-nadzor-nad-krpeljskim-encefalitisom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zcprokuplje.rs\/?p=1108","title":{"rendered":"Preporuke za nadzor nad krpeljskim encefalitisom"},"content":{"rendered":"<p><img decoding=\"async\" src=\"images\/stories\/krpelji.jpg\"\/> <\/p>\n<p>Krpeljski encefalitis (KE) je virusna infekcija centralnog nervnog sistema ljudi koja se prenosi ubodom zara\u017eenog krpelja iz porodice <em><strong>Ixodes<\/strong><\/em>.<\/p>\n<p><strong>ETIOLOGIJA<\/strong><\/p>\n<p>Virus KE pripada rodu Flavivirusa i obuhvata tri podtipa:<\/p>\n<ul>\n<li>\n<p><strong>z<\/strong><strong>apadni \t(evropski)<\/strong>, koji je \tdominantan u ruralnim i \u0161umovitim \toblastima centralne, isto\u010dne i severne \tEvrope, prenosi ga krpelj <em><strong>Ixodes \tricinus<\/strong><\/em><em><strong>; <\/strong><\/em><\/p>\n<\/li>\n<li>\n<p><strong>sibirski<\/strong>, \tprisutan u azijskom delu Ruske Federacije \ti severnoj Aziji, prenosi \tga krpelj <em><strong>Ixodes persulcatus<\/strong><\/em><em><strong>; <\/strong><\/em> i<\/p>\n<\/li>\n<li>\n<p><strong>daleko<\/strong><strong>isto\u010dni<\/strong>, \tendemizovan u dalekoisto\u010dnim delovima \tRusije i u \u0161umovitim oblastima Kine i \tJapana,  prenosi ga \tnaj\u010de\u0161\u0107e krpelj <em><strong>Ixodes persulcatus<\/strong><\/em>. <\/p>\n<\/li>\n<\/ul>\n<p>Sva tri podtipa kocirkuli\u0161u u Balti\u010dkom regionu, Evropskom delu Ruske federacije i u Sibiru. <\/p>\n<p><strong>REZERVOAR ZARAZE<\/strong><\/p>\n<p><strong>Rezervoar zaraze<\/strong> su uglavnom <strong>sitni glodari<\/strong>. Takozvani <strong>doma\u0107ini indikatori cirkulacije virusa<\/strong>, koji omogu\u0107avaju razmno\u017eavanje krpelja, obuhvataju razli\u010dite vrste divljih i doma\u0107ih vrsta sisara (lisice, slepi mi\u0161evi, ze\u010devi, jeleni, divlje svinje, ovce, krave, koze i sli\u010dno). Ljudi su slu\u010dajni doma\u0107ini, sa kojih se infekcija ne prenosi dalje (dead-end hosts ili slepi doma\u0107ini).<\/p>\n<p><strong>VEKTOR<\/strong><\/p>\n<p> Glavni vektor KE uzrokovanog zapadnim podtipom virusa je krpelj <em><strong>Ixodes ricinus<\/strong><\/em> .<\/p>\n<p><strong>PUTEVI<\/strong><strong> PRENO\u0160ENjA<\/strong><\/p>\n<p>Bolest se na ljude prenosi <strong>ubodom zara\u017eenog krpelja<\/strong>, me\u0111utim u endemskim podru\u010djima do zara\u017eavanja mo\u017ee do\u0107i i kao <strong>posledica konzumiranja mleka i mle\u010dnih proizvoda poreklom od zara\u017eenih \u017eivotinja (krave, koze).<\/strong><\/p>\n<p>Registrovano je i zara\u017eavanje ljudi preko uboda kontaminiranom iglom ili aerosolom u laboratorijskim uslovima.<\/p>\n<p><strong>PERIOD INKUBACIJE I KLINI\u010cKA SLIKA<\/strong><\/p>\n<p><strong>Period inkubacije<\/strong><strong> prose\u010dno iznosi 7 dana, <\/strong>ali su opisani slu\u010dajevi kod kojih je inkubacija trajala i 28 dana. Period inkubacije <strong>kod alimentarnog na\u010dina zara\u017eavanja<\/strong> obi\u010dno je kra\u0107i, i iznosi oko <strong>4<\/strong> dana.<\/p>\n<p><strong>Bolest kod dve tre\u0107ine osoba <\/strong><strong>zara\u017eenih zapadnim (evropskim) podtipom virusa proti\u010de asimptomatski<\/strong>. Klini\u010dki ispoljena bolest obi\u010dno ima <strong>bifazni tok:<\/strong> <strong>prva faza<\/strong> podrazumeva <strong>nespecifi\u010dne simptome<\/strong>, a zatim sledi <strong>afebrilni period<\/strong> kao uvod u <strong>drugu fazu<\/strong> bolesti (javlja se kod 20-30% inficiranih), kada dominiraju <strong>simptomi zahva\u0107enosti centralnog nervnog sistema<\/strong> (meningoenefalitis, mijelitis ili paraliza). Letalitet iznosi 0,5-2%, a te\u0161ke neurolo\u0161ke sekvele javljaju se kod 10% obolelih. Kod dece druga faza bolesti naj\u010de\u0161\u0107e proti\u010de u vidu meningitisa, dok kod osoba u uzrastu preko 40 godina postoji povi\u0161en rizik od razvoja encefalitisa. Kod obolelih osoba u uzrastu 60 i vi\u0161e godina registruje se ve\u0107a smrtnost i \u010de\u0161\u0107a pojava dugotrajnih sekvela nakon prele\u017eane infekcije. <\/p>\n<p><strong>Infekcija uzrokovana dalekoisto\u010dnim podtipom virusa<\/strong> karakteri\u0161e se te\u017eom klini\u010dkom slikom, letalitetom do 35% i \u010de\u0161\u0107om pojavom te\u0161kih neurolo\u0161kih sekvela. <\/p>\n<p><strong>Sibirski podtip<\/strong> izaziva lak\u0161u formu bolesti, letalitet iznosi od 1-3%, ali sa tendencijom razvoja prolongirane, hroni\u010dne infekcije. <\/p>\n<p>Imaju\u0107i u vidu da <strong>klini\u010dka forma bolesti nema strogo specifi\u010dne simptome<\/strong>, <strong>neophodna je laboratorijska potvrda<\/strong>.<\/p>\n<p><strong>PERIOD ZARAZNOSTI, OSETLjIVOST I OTPORNOST <\/strong><\/p>\n<p>Bolest se <strong>ne prenosi interhumano<\/strong>. <\/p>\n<p>Grupe pod pove\u0107anim rizikom zara\u017eavanja su osobe koje bilo profesionalno, bilo rekreativno, borave u prirodi (lovci, ribolovci, kamperi, \u0161umari, vojnici na obuci, poljporivrednici).<\/p>\n<p><strong>Ne postoji specifi\u010dna ter<\/strong><strong>apija<\/strong> obolelih od KE, ali na raspolaganju je specifi\u010dna mera prevencije u vidu inaktivisane vakcine.<\/p>\n<p><strong>EPIDEMIOLO\u0160KA SITUACIJA KE U EVROPI<\/strong><\/p>\n<p>Godi\u0161nje se registruje pribli\u017eno 10.000 do 12.000 klini\u010dkih slu\u010dajeva KE \u0161irom Evrope i Azije, ali se veruje da postoji zna\u010dajna podregistracija. \u010cak i u najte\u017ee pogo\u0111enim podru\u010djima, oboljenje je obi\u010dno ograni\u010deno na \u0161umovite predele. Pojedine zemlje, kao na primer Nema\u010dka, imaju definisane zone rizika na okru\u017enom nivou, bazirano na broju prijavljenih klini\u010dkih slu\u010dajeva. <\/p>\n<p>Poslednjih decenija broj humanih slu\u010dajev KE u endemskim oblastima je u porastu, a endemska podru\u010dja se \u0161ire prema severu i na ve\u0107u nadmorsku visinu, \u0161to je posledica globalnih klimatskih i socio-ekonomskih promena, ali i boljeg prijavljivanja i unapre\u0111ene dijagnostike. Trenutno najvi\u0161u stopu incidencije klini\u010dkih slu\u010dajeva KE bele\u017ee Balti\u010dke dr\u017eave, Slovenija i Ruska federacija. U toku 2009. godine nacionalna stopa incidencije na 100.000 populacije iznosila je 10,40 u Estoniji, 7,50 u Latviji, 6,89 u Litvaniji i 9,90 u Sloveniji. Pore\u0111enja radi u 2006. godini prose\u010dna vrednost stope incidencije u Ruskoj federaciji iznosila je 2,4. Ostale zemlje u kojima se registruju visoke stope incidencije KE su \u010ce\u0161ka Republika, Estonija, Nema\u010dka, Ma\u0111arska, Latvija, Poljska, Slovenija, \u0160vedska i \u0160vajcarska. Visok obuhvat vakcinacijom u Austriji doveo je do pada stope incidencije, me\u0111utim, nevakcinisani putnici u me\u0111unarodnom saobra\u0107aju su i dalje u riziku. Evropske zemlje bez ijednog prijavljenog slu\u010daja KE su Belgija, Island, Irska, Luksemburg, Holandija, Portugalija, \u0160panija i Velika Britanija.<\/p>\n<p><strong>USPOSTAVLjANjE <\/strong><strong>NADZORA NAD KRPELjSKIM ENCEFALITISOM U HUMANOJ POPULACIJI NA TERITORIJI REPUBLIKE SRBIJE U SEZONI LETO 2013. GODINE<\/strong><\/p>\n<p><strong>Osnovni cilj<\/strong> nadzora nad krpeljskim enecfalitisom je <strong>otkrivanje slu\u010dajeva obolevanja u humanoj populaciji<\/strong>. Podaci o prisustvu uzro\u010dnika i vektora ovog oboljenja na teritoriji Republike Srbije neophodni su za preduzimanje odgovaraju\u0107ih mera prevencije i kontrole. <\/p>\n<p>Prema va\u017ee\u0107em Zakonu o Za\u0161titi stanovni\u0161tva od zaraznih bolesti (\u201eSlu\u017ebeni glasnik RS\u201d 125\/04, \u010dl. 14) i Pravilniku o prijavljivanju zaraznih bolesti i drugih slu\u010dajeva utvr\u0111enih Zakonom o za\u0161titi stanovni\u0161tva od zaraznih bolesti (\u201eSlu\u017ebeni glasnik RS\u201d 98\/05, \u010dl. 21), krpeljski encefalitis je oboljenje koje podle\u017ee obaveznom prijavljivanju. <\/p>\n<p><strong>Osnovna komponenta<\/strong> sistema nadzora nad krpeljskim encefalitisom u humanoj populaciji na teritoriji na\u0161e zemlje bio bi <strong>nadzor zasnovan na laboratorijskoj dijagnostici.<\/strong> <\/p>\n<p><strong>SPROVO\u0110ENjE <\/strong><strong>SEZONSKOG NADZORA<\/strong><\/p>\n<p>S obzirom da do sada nismo imali podatke o prisustvu virusa krpeljskog enecfalitisa, kako u populaciji iksodidnih krpelja, tako ni u populaciji ljudi, nadzor \u0107e sprovoditi \u010detiri Regionalna instituta\/zavoda za javno zdravlje koji pokrivaju teritoriju grada Beograda, Vojvodine, zapadnog i isto\u010dnog dela centralne Srbije:<\/p>\n<ul>\n<li>\n<p>Gradski \tzavod za javno zdravlje Beograd, <\/p>\n<\/li>\n<li>\n<p>Institut \tza javno zdravlje Vojvodine, <\/p>\n<\/li>\n<li>\n<p>Institut \tza javno zdravlje Kragujevac \ti <\/p>\n<\/li>\n<li>\n<p>Institut \tza javno zdravlje Ni\u0161. <\/p>\n<\/li>\n<\/ul>\n<p>IZJZ Srbije obave\u0161tava Regionalne institute\/zavode za javno zdravlje o po\u010detku sezonskog nadzora nad KE u humanoj populaciji i putem elektronske po\u0161te dostavlja: <\/p>\n<ul>\n<li>\n<p><strong>Preporuke \tza sprovo\u0111enje nadzora<\/strong> <\/p>\n<\/li>\n<li>\n<p><strong>Uput<\/strong><strong> za laboratorijsko ispitivanje slu\u010daja<\/strong> i <\/p>\n<\/li>\n<li>\n<p><strong>Upitnik \tza verovatan\/potvr\u0111en slu\u010daj obolevanja \tod KE<\/strong> na osnovu \tlaboratorijskih kriterijuma. <\/p>\n<\/li>\n<\/ul>\n<p>Regionalni zavod\/instituti za javno zdravlje dobijenu informaciju dostavljaju Klinici za infektivne i tropske bolesti Klini\u010dkog centra Srbije, Vojvodine, Kragujevca i Ni\u0161a. <\/p>\n<p>Lekar infektolog postavlja sumnju na obolevanje od krpeljskog encefalitisa u slu\u010daju pojave neuroinvazivnog oblika bolesti (meningitisa, meingoencefalitisa ili encefalitisa nerazja\u0161njene etiologije), uzima uzorak materijala u skladu sa uputstvom i \u0161alje ga zajedno sa <strong>Uputom za slanje uzoraka za laboratorijsko ispitivanje slu\u010daja KE u <\/strong><strong>Referentnu laboratoriju za sifilis, leptospirozu i lajmsku boreliozu IZJZ Republike Srbije, Beograd. <\/strong><\/p>\n<p><strong>Referentna laboratorija<\/strong><strong> <\/strong>rezultate laboratorijske analize dostavlja lekaru koji je uputio uzorak, teritorijalno nadle\u017enom reginalnom zjz\/ ijz i IJZ Srbije.<\/p>\n<p>Po dobijanju rezultata laboratorijske analize, epidemiolog teritorijalno nadle\u017enog regionalnog zjz\/ijz popunjava Upitnik za verovatan\/potvr\u0111en slu\u010daj KE i dostavlja ga Nacionalnom koordinatoru za zoonoze i vektorske zarazne bolesti IZJZ Srbije Mr sc. med Bojani Grgi\u0107, na slede\u0107u mejl adresu: <strong>bojana_grgic@batut.org.rs<\/strong>. <\/p>\n<p>Kona\u010dno postavljenu dijagnozu obolevanja od krpeljskog encefalitisa nakon laboratorijske potvrde prijavljuje lekar infektolog podno\u0161enjem pojedina\u010dne prijave na obrascu br. 1 u skladu sa Pravilnikom o prijavljivanju zaraznih bolesti i drugih slu\u010dajeva utvr\u0111enih Zakonom o za\u0161titi stanovni\u0161tva od zaraznih bolesti, Sl. Gl. RS br. 98\/05, \u010dlan 7, stav 4; dijagnoza MKB 10: <strong>A 84.9<\/strong> <strong>zapaljenje mozga uzrokovano virusima koje prenose krpelji, neozna\u010deno (<\/strong><em><strong>Encephalitis viralis ixodibus transmissa, non specificata<\/strong><\/em><strong>)<\/strong>.<\/p>\n<p>Odeljenje za prevenciju i kontrolu zaraznih bolesti <strong>IJZ Srbije na osnovu prikupljenih podataka vr\u0161i klasifikaciju slu\u010dajeva u skladu sa predlo\u017eenom definicijom slu\u010daja Evropskog centra za kontrolu bolesti<\/strong>, analizu i tuma\u010denje podataka o krpeljskom encefalitisu prikupljenih okviru sezonskog nadzora, o \u010demu povratno izve\u0161tava sve u\u010desnike u prikupljanju podataka kroz Nedeljne, Mese\u010dne i Godi\u0161nje izve\u0161taje o kretanju zaraznih bolesti na teritoriji Republike Srbije.<\/p>\n<p><strong>POSTAVLjANjE DIJAGNOZE<\/strong><strong> KE <\/strong><\/p>\n<p><strong>Dijagnoza krpeljskog encefalitisa se postavlja na osnovu slede\u0107ih podataka:<\/strong><\/p>\n<p><strong>Epidemiolo\u0161ki podaci: <\/strong>boravak u endemskom podru\u010dju, podatak o ubodu krpelja.<\/p>\n<p><strong>Klini\u010dki podaci: <\/strong>simptomi nisu karakteristi\u010dni i naj\u010de\u0161\u0107e nisu dovoljni za postavljanje dijagnoze.<\/p>\n<p><strong>Laboratorijska dijagn<\/strong><strong>oza<\/strong>: dokazivanje prisustva specifi\u010dnih antitela IgM i IgG klase u serumu i likvoru.<\/p>\n<p>Zbog nespecifi\u010dne klini\u010dke slike krpeljskog encefalitisa definitivna dijagnoza se postavlja na osnovu laboratorijskih rezultata. Laboratorijski rezultati nemaju uticaja na le\u010denje i uglavnom slu\u017ee da bi se isklju\u010dili ostali uzro\u010dnici meningoencefalitisa, koji zahtevaju odre\u0111en terapijski pristup. <\/p>\n<p>U cilju definisanja endemskih podru\u010dja neophodno je testirati svaki meningitis na prisustvo virusa krpeljskog encefalitisa. Laboratorijski metod izbora je odre\u0111ivanje prisustva antitela IgM i IgG klase na virus krpeljskog encefalitisa ELISA testom. Simptomi od strane centralnog nervnog sistema se obi\u010dno pojavljuju u periodu od 2 do 4 nedelje nakon uboda zara\u017eenog krpelja, prema tome antitela IgM klase su prisutna prilikom hospitalizacije. Period inkubacije traje od 4-14 dana, antitela IgM klase rastu  od druge nedelje  od uboda zara\u017eenog krpelja. Titar antitela IgM klase dosti\u017ee <strong>pik oko 4-te nedelje od uboda<\/strong>, nakon toga nastavlja da opada i <strong>nestaje oko 6-te nedelje od uboda<\/strong>. Titar antitela IgG klase sporo raste od druge nedelje od uboda i zadr\u017eava se <strong>do\u017eivotno<\/strong>.<\/p>\n<p>Negativan rezultat ELISA testa ne isklju\u010duje infekciju. Ukoliko je krpeljski encefalitis klini\u010dki suspektan, uz podatak o ubodu krpelja, testiranje bi treablo ponoviti za 7 do 10 dana. U slu\u010daju grani\u010dno reaktivnih rezulatata testiranja preporu\u010duje se pra\u0107enje zdravstvenog stanja pacijenta. <\/p>\n<p>Pozitivan nalaz ne zna\u010di aktivnu infekciju i mo\u017ee nastati u slu\u010daju infekcije ostalim virusima iz familije Flaviviridae (virus denge, japanskog encefalitisa, groznice Zapadnog Nila) ili vakcinacije protiv \u017eute groznice.<\/p>\n<p>Uz uzorak humanog materijala neophodno je popuniti Uput za laboratorijsko ispitivanje kod slu\u010daja sumnje na KE.<\/p>\n<p><strong>Napomena<\/strong><strong> za slanje uzoraka<\/strong>. Epruvete sa uzorcima moraju biti korektno obele\u017eene: ime i prezime pacijenta i vrsta materijala. U slu\u010daju parnih uzoraka napisati i datum uzorkovanja na svakoj epruveti.<\/p>\n<p><strong>Uzorak humanog materijala za dijagnostiku krpeljskog encefalitisa<\/strong><\/p>\n<ol>\n<li>\n<p>Krv \t( parni serum )<\/p>\n<\/li>\n<\/ol>\n<p>Materijal za analizu je <strong>puna krv<\/strong>, odnosno <strong>serum <\/strong>bolesnika. Potrebno je uzeti <strong>5-10 <\/strong><strong>ml<\/strong><strong> krvi bez dodavanja antikoagulanasa<\/strong>. Ukoliko se dostavlja serum bolesnika, neophodno je dostaviti <strong>najmanje 1 ml sterilno izdvojenog seruma<\/strong>. Da bi se mogla utvrditi serokonverzija i dinamika promene koncentracije antitela u toku bolesti, potrebna su dva uzorka krvi:<\/p>\n<ul>\n<li>\n<p><strong>Prvi \tuzorak<\/strong> uzeti \u0161to ranije, \tna samom po\u010detku bolesti, dve nedelje \tod uboda zara\u017eenog krpelja, odnosno \todmah nakon po\u010detka sekundarne faze \toboljenja<\/p>\n<\/li>\n<li>\n<p><strong>Drugi, \tparni uzorak<\/strong> je potrebno \tuzeti, dve do tri nedelje nakon uzimanja \tprvog uzorka, odnosno 5 \tdo 6 nedelja nakon uboda \tzara\u017eenog krpelja.<\/p>\n<\/li>\n<\/ul>\n<ol>\n<li>\n<p><strong>Likvor<\/strong> &#8211; u slu\u010daju pojave simptoma od strane \tcentralnog nervnog sistema neophodno \tje poslati <strong>uzorak likvora \tu koli\u010dini od najmanje 1 <\/strong><strong>ml<\/strong>, <strong>uzetog u istom danu kada \ti krv, po\u017eeljno u razmaku od najvi\u0161e 2 \tsata<\/strong>. Likvor se uzorkuje \tu <strong>asepti\u010dnim uslovima<\/strong> (ne sme biti hemoragi\u010dan), na samom \tpo\u010detku bolesti dve nedelje od uboda \tzara\u017eenog krpelja. Neophodno je izvr\u0161iti \todre\u0111ivanje indeksa intratekalne \tsinteze antitela IgM  i IgG klase kako bi se odredilo da li se \tantitela sinteti\u0161u u centralnom nervnom \tsistemu ili su pasivno prenesena iz \tkrvi.<\/p>\n<\/li>\n<\/ol>\n<p><strong>Transport i \u010duvanje materijala<\/strong><\/p>\n<ol>\n<li>\n<p>Transport \tse vr\u0161i na +2 do +8\u00baC. Do transporta uzorke \t\u010duvati na +4\u00baC\/ u fri\u017eideru \/ do 24 \u010dasa. \tUkoliko se transport vr\u0161i posle 24 sata \tod uzorkovanja, materijal je neophodno \tzamrznuti i \u010duvati na -20\u00baC.<\/p>\n<\/li>\n<li>\n<p>Materijal \t(likvor, serum) transportovati u \tplasti\u010dnim, dobro zatvorenim epruvetama, \tkoje su zapakovane u posudama za \ttransport infektivnog materijala, u \tru\u010dnom fri\u017eideru po\u0161tuju\u0107i pravila \thladnog lanca.<\/p>\n<\/li>\n<li>\n<p>Propratne \tuputne liste moraju biti odvojene i \tza\u0161ti\u0107ene od kontaminacije.<\/p>\n<\/li>\n<\/ol>\n<p><strong>METODE SUZBIJANjA <\/strong><strong>KE<\/strong><\/p>\n<p><em><strong>Prevencija<\/strong><\/em><\/p>\n<p><strong>Op\u0161te \tmere prevencije<\/strong><\/p>\n<p><strong>1) \tEdukacija<\/strong><strong> stanovni\u0161tva \to na\u010dinima preno\u0161enja infekcije krpeljima \ti merama li\u010dne za\u0161tite<\/strong> &#8211;  Najjednostavnija i najbolja mera \tprevencije je <strong>spre\u010diti \tubod krpelja<\/strong>. Preporu\u010duje \tse izbegavanja predela infestiranih \tkrpeljima. Potrebno je <strong>koristiti \trepelente tokom boravka na otvorenom<\/strong>, \tuz istovremeno no\u0161enje ode\u0107e svetlih \tboja sa duga\u010dkim rukavima i nogavicama. \tU toku boravka na potencijalno \tinfestiranim podru\u010djima na svaka 3-4 \tsata pregledati telo i ukloniti krpelje. <\/p>\n<p><strong>2)<\/strong> <strong>Mere za smanjenje populacije \tkrpelja u smislu izmene habitata u odnosu \tna doma\u0107ine i\/ili suzbijanje hemikalijama \tsu neprakti\u010dne za \u0161iroku upotrebu.<\/strong> <\/p>\n<p><strong>3) \tIzbe<\/strong><strong>gavanje upotrebe \tnepasterizovanog mleka i proizvoda od \tnepasterizovanog mleka u rizi\u010dnim \toblastima.<\/strong><\/p>\n<p><strong>Specifi\u010dne \tmere prevencije<\/strong><\/p>\n<p><strong>Vakcina<\/strong> protiv krpeljskog encefalitisa koja \tpru\u017ea za\u0161titu u preko 95% vakcinisanih \tosoba (kod nas nije dostupna).<\/p>\n<p><em><strong>Postupak sa obolelima, kontaktima i neposrednom okolinom<\/strong><\/em><\/p>\n<p><strong> <\/strong><\/p>\n<p>&lt;p style=&#8221;margin-bot<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Krpeljski encefalitis (KE) je virusna infekcija centralnog nervnog sistema ljudi koja se prenosi ubodom zara\u017eenog krpelja iz porodice Ixodes. ETIOLOGIJA Virus KE pripada rodu Flavivirusa i obuhvata tri podtipa: zapadni (evropski), koji je dominantan u ruralnim i \u0161umovitim oblastima centralne, isto\u010dne i severne Evrope, prenosi ga krpelj Ixodes ricinus; sibirski, prisutan u azijskom delu Ruske [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[28],"tags":[],"class_list":["post-1108","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vesti"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zcprokuplje.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1108","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zcprokuplje.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zcprokuplje.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zcprokuplje.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zcprokuplje.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1108"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zcprokuplje.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1108\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zcprokuplje.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1108"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zcprokuplje.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1108"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zcprokuplje.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1108"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}